Spinciceva 1, 21 000 SPLIT, CROATIA, tel: (+385 21) 556 111, fax: (+385 21) 365738

KNJIŽNICA
Telefon: 021/ 556-200
Telefax: 021/ 556-023
E-mail: mpuharic@kbsplit.hr
WWW stranica: http://www1997.kbsplit.hr/knjiznica.htm

Knjižnica Kliničke bolnice Split je jedina medicinska knjižnica u Splitu. Na nju su upućeni svi stručnjaci i znanstvenici biomedicinskih znanosti i graničnih područja, tj. liječnici specijalizanti, studenti ,  kao i nastavnici Medicinskog fakulteta u Splitu. Knjižnica Kliničke bolnice je osnovno informacijsko središte za stručni, znanstveni i nastavni rad na dodiplomskoj i postdiplomskoj razini. Upotreba računala i Interneta u knjižničarstvu sve je neminovnija, pa tako i potreba za kontinuiranom edukacijom knjižničara, kako bi mogli zadovoljiti sve zahtjevnije potrebe svojih korisnika.


Povijest

Počeci knjižnice vezuju se za Staru gradsku  bolnicu (Stara splitska bolnica). Fond knjižnice stvarao se uglavnom donacijama liječnika. Godine  1976. knjižnica useljava u nove prostorije bolnice na Firulama, a 1977. godine Centralna biblioteka upisuje se u registar kao specijalna biblioteka u sastavu Opće bolnice Split.  Uuvodi se klasifikacijska shema  i tezaurus MeSh  National Library of Medicine  (Bethesda, SAD). Surađuje se na CKP  Centralni Katalog Periodike kao i priprema bibliotečno - informacijski sustav medicinskih znanosti u Hrvatskoj. Osobita pozornost posvećuje se nabavi međunarodnih znanstvenih časopisa i biomedicinskih sekundarnih publikacija. Automatizacija knjižničkog poslovanja počinje 90-tih godina.

Ustroj rada knjižnice
Knjižnica Kliničke bolnice opremljena je s nekoliko računala. Pretplaćena je na MEDLINE bazu podataka (U.S. National Library of Medicine), pa mjesečno dobiva CD za “offline” pretraživanje. Za “online” pretraživanje se koristi Internetom putem HPT-a i CARNeta. Klinička bolnicaSplit je pridružena članica CARNeta od 1998. godine. Za “online” pretraživanje najčešće koristimo baze podataka MEDLINE i OVID, a rjeđe i časopise “online”. Fond knjižnice je većim dijelom upisan u tiskovnom i u digitalnom obliku.


Pretraživanje medicinske literature na mreži moguće je na više načina, međutim izdvojene su dvije adrese. MEDLINE je akronim od MEDlars on LINE, a MEDLARS od MEDical Literature Analysis and Retrieval System. To je najveća i najčešće   korištena bibliografska znanstvena baza na svijetu, na adresi http://www.healthgate.com/medline/adv-medline.shtml. Utemeljena je 1971. godine (U.S. National Library of Medicine - NLM), a sadrži podatke od 1966. godine do danas, obuhvaćajući informacije iz Index Medicusa, Index to Dental Literature i International Nursing, kao i brojne druge izvore iz područja poremećaja u komunikaciji, populacijske biologije i reproduktivne biologije, te drugih područja vezanih uz medicinu i brigu o zdravlju. Indeksira više od 9 milijuna dokumenata iz više od 3600 časopisa, a 67% dokumenata sadržava i sažetak. Od srpnja 1997. godine nudi slobodan tj. besplatan pristup na Internetu. Američki potpresjednik Al Gore, inaugurirajući slobodan pristup Medlineu kazao je “Ovaj projekt može učiniti više za poboljšanje zdravstvene skrbi, nego bilo što drugo što smo učinili proteklih godina” .

OVID, na adresi http://baze.irb.hr/ovid/, za pristup traži lozinku. Za medicinare je zanimljiv jer sadrži baze: MEDLINE, Current Contents (Institute for Scientific Information, sadrži podatke od 1993. godine do danas. Sa svim sekcijama pokriva sadržaje oko 7.000 znanstvenih časopisa) i Ovid Core Biomedical Collection: posebno zanimljiva baza podataka, jer sadrži cjelovite tekstove s tablicama i slikama (full texts) petnaest najglasovitijih časopisa iz područja biomedicine. To su: The American Journal of Medicine, The American Journal of Obstetrics & Gynecology, The American Journal of Surgery, The Annals of Internal Medicine, The Archives of General Psychiatry, The British Medical Journal, The Canadian Medical Association Journal, Circulation, The Journal of the American Medical Association (JAMA), The Journal of Bone and Joint Surgery (American Volume), The Journal of Clinical Investigation, The Lancet, The New England Journal of Medicine, Pediatrics i Science. Priručnik za korištenje Ovid programa može se pronaći na adresi: http://nippur.irb.hr/ovid/manual.html

Ako se želi provjeriti je li neki časopis indeksiran u Current Contentsu, to se može na adresi http://www.isinet.com/journals/journals.html (Institute for Scientific Information - Journal Lists), a kratice časopisa indeksiranih u Index Medicusu na adresi http://www.medscape.com/Home/Search/IndexMedicus/IndexMedicus.html

Odjek časopisa (engl. Journal Impact Factor), što je bitno za procjenu citiranosti, tj. vrijednosti časopisa, nalazi se na adresi http://www.sissa.it/furio/journal.html#TOP.

Upute autorima, za većinu zdravstvenih znanstvenih časopisa mogu se naći na adresi http://www.mco.edu/lib/ instr/libinsta.html (Instructions to authors in the health sciences).

Evolucija knjižničarstva
Literatura u biomedicini brzo zastarijeva, a količina novih informacija gotovo je nepregledna. Procjenjuje se da danas godišnji prirast medicinske literature iznosi 6-7%, te da se literatura udvostručuje svakih 12 godina. Zbog nedostatne opskrbe Hrvatskih knjižnica časopisima, zbog njihove sve veće cijene i manjih financijskih mogućnosti Ministarstva znanosti, upotreba računala i Interneta ostaje jedinstveno i najbolje rješenje. U novije vrijeme sve više se koriste termini: elektronička, digitalna i virtualna knjižnica. Elektronička knjižnica osim uobičajih sadržaja pruža korisnicima i mogućnost upotrebe računala. Digitalna knjižnica se koristi isključivo informacijama u elektroničkom obliku, pohranjenima na različitim medijima. Virtualna knjižnica za razliku od klasične, pa i potonjih nema literaturu ni u papirnatom niti u digitalnom obliku, ali ima mogućnost korištenja niza baza podataka i digitalnih knjižnica putem Mreže, na udaljenim lokacijama .

Voditeljica knjižnice
Mirjana Puharic