Knjižnica Kliničke bolnice Split je jedina medicinska knjižnica u Splitu.
Na nju su upućeni svi stručnjaci i znanstvenici biomedicinskih znanosti
i graničnih područja, tj. liječnici specijalizanti, studenti , kao
i nastavnici Medicinskog fakulteta u Splitu. Knjižnica Kliničke bolnice
je osnovno informacijsko središte za stručni, znanstveni i nastavni rad
na dodiplomskoj i postdiplomskoj razini. Upotreba računala i Interneta
u knjižničarstvu sve je neminovnija, pa tako i potreba za kontinuiranom
edukacijom knjižničara, kako bi mogli zadovoljiti sve zahtjevnije potrebe
svojih korisnika.
Povijest
Počeci knjižnice vezuju se za Staru gradsku bolnicu (Stara
splitska bolnica). Fond knjižnice stvarao se uglavnom donacijama liječnika.
Godine 1976. knjižnica useljava u nove prostorije bolnice na Firulama,
a 1977. godine Centralna biblioteka upisuje se u registar kao specijalna
biblioteka u sastavu Opće bolnice Split. Uuvodi se klasifikacijska
shema i tezaurus MeSh National Library of Medicine (Bethesda,
SAD). Surađuje se na CKP Centralni Katalog Periodike kao i priprema
bibliotečno - informacijski sustav medicinskih znanosti u Hrvatskoj. Osobita
pozornost posvećuje se nabavi međunarodnih znanstvenih časopisa i biomedicinskih
sekundarnih publikacija. Automatizacija knjižničkog poslovanja počinje
90-tih godina.
Ustroj
rada knjižnice
Knjižnica Kliničke bolnice opremljena je s nekoliko računala. Pretplaćena
je na MEDLINE bazu podataka (U.S. National Library of Medicine), pa mjesečno
dobiva CD za “offline” pretraživanje. Za “online” pretraživanje se koristi
Internetom putem HPT-a i CARNeta. Klinička bolnicaSplit je pridružena članica
CARNeta od 1998. godine. Za “online” pretraživanje najčešće koristimo baze
podataka MEDLINE i OVID, a rjeđe i časopise “online”. Fond knjižnice je
većim dijelom upisan u tiskovnom i u digitalnom obliku.
Pretraživanje medicinske literature na mreži moguće
je na više načina, međutim izdvojene su dvije adrese. MEDLINE
je akronim od MEDlars on LINE, a MEDLARS od MEDical Literature Analysis
and Retrieval System. To je najveća i najčešće korištena bibliografska
znanstvena baza na svijetu, na adresi http://www.healthgate.com/medline/adv-medline.shtml.
Utemeljena je 1971. godine (U.S. National Library of Medicine - NLM), a
sadrži podatke od 1966. godine do danas, obuhvaćajući informacije iz Index
Medicusa, Index to Dental Literature i International Nursing, kao i brojne
druge izvore iz područja poremećaja u komunikaciji, populacijske biologije
i reproduktivne biologije, te drugih područja vezanih uz medicinu i brigu
o zdravlju. Indeksira više od 9 milijuna dokumenata iz više od 3600 časopisa,
a 67% dokumenata sadržava i sažetak. Od srpnja 1997. godine nudi slobodan
tj. besplatan pristup na Internetu. Američki potpresjednik Al Gore, inaugurirajući
slobodan pristup Medlineu kazao je “Ovaj projekt može učiniti više za poboljšanje
zdravstvene skrbi, nego bilo što drugo što smo učinili proteklih godina”
.
OVID, na adresi http://baze.irb.hr/ovid/,
za pristup traži lozinku. Za medicinare je zanimljiv jer sadrži baze: MEDLINE,
Current Contents (Institute for Scientific Information, sadrži podatke
od 1993. godine do danas. Sa svim sekcijama pokriva sadržaje oko 7.000
znanstvenih časopisa) i Ovid Core Biomedical Collection: posebno zanimljiva
baza podataka, jer sadrži cjelovite tekstove s tablicama i slikama (full
texts) petnaest najglasovitijih časopisa iz područja biomedicine. To su:
The American Journal of Medicine, The American Journal of Obstetrics &
Gynecology, The American Journal of Surgery, The Annals of Internal Medicine,
The Archives of General Psychiatry, The British Medical Journal, The Canadian
Medical Association Journal, Circulation, The Journal of the American Medical
Association (JAMA), The Journal of Bone and Joint Surgery (American Volume),
The Journal of Clinical Investigation, The Lancet, The New England Journal
of Medicine, Pediatrics i Science. Priručnik za korištenje Ovid programa
može se pronaći na adresi: http://nippur.irb.hr/ovid/manual.html
Odjek časopisa (engl. Journal Impact Factor),
što je bitno za procjenu citiranosti, tj. vrijednosti časopisa, nalazi
se na adresi http://www.sissa.it/furio/journal.html#TOP.
Upute autorima, za većinu zdravstvenih znanstvenih
časopisa mogu se naći na adresi http://www.mco.edu/lib/
instr/libinsta.html (Instructions to authors in the health sciences).
Evolucija
knjižničarstva
Literatura u biomedicini brzo zastarijeva, a količina novih informacija
gotovo je nepregledna. Procjenjuje se da danas godišnji prirast medicinske
literature iznosi 6-7%, te da se literatura udvostručuje svakih 12 godina.
Zbog nedostatne opskrbe Hrvatskih knjižnica časopisima, zbog njihove sve
veće cijene i manjih financijskih mogućnosti Ministarstva znanosti, upotreba
računala i Interneta ostaje jedinstveno i najbolje rješenje. U novije vrijeme
sve više se koriste termini: elektronička, digitalna i virtualna knjižnica.
Elektronička knjižnica osim uobičajih sadržaja pruža korisnicima i mogućnost
upotrebe računala. Digitalna knjižnica se koristi isključivo informacijama
u elektroničkom obliku, pohranjenima na različitim medijima. Virtualna
knjižnica za razliku od klasične, pa i potonjih nema literaturu ni u papirnatom
niti u digitalnom obliku, ali ima mogućnost korištenja niza baza podataka
i digitalnih knjižnica putem Mreže, na udaljenim lokacijama .
Povijest
Ustroj
rada knjižnice
Evolucija
knjižničarstva
